header silder
header silder
header silder
header silder
ok_beba.jpg

Ovo je prava stvar!

Objasniti neupućenom čovjeku sistem rada MLM firme, nekome djeluje jednostavno, a meni i poslije 13 godina rada u toj oblasti nije. Razlog mojoj tvrdnji je činjenično stanje: previše je ljudi koji ili nisu informisani o ovoj grani industrije, ili su pogrešno i letimično informisani, ili su dosta dobro informisani, ali su se "opekli" i postali antipropaganda mrežnom marketingu. Zato ću ovdje pokušati jednostavno da objasnim MLM i to na specifičnoj, po meni najgenijalnijoj vrsti mrežnog marketinga: udruženju potrošača i trgovaca preko mrežnog marketinga, još konkretnije, na kompaniji SCNet!


Udruženje potrošača

Po pitanju svrhe udruženja potrošača, prvo treba da se složimo oko nekih osnovnih pretpostavki:

  • Svi smo mi svakoga dana kupci – kupujemo namirnice, odjeću, obuću, gorivo, automobile, namještaj, bijelu tehniku, kuće i tako dalje. I svi bismo mi željeli da dobijemo što više za što manje para.

  • Sve to kupujemo od trgovaca, koji imaju svoju muku: da kupe što jeftinije, prodaju što skuplje, a da se izbore sa konkurencijom. Prihodi treba da im budu veći od rashoda, da bi preživjeli. Što veći promet imaju, to niže cijene mogu da dobiju od njihovih dobavljača – što nas dovodi do prve ekonomske zakonitosti bitne za naš posao: što si veći kupac, to više popusta možeš da dobiješ!

  • Da bismo mi kao kupci došli da kupujemo od nekog trgovca, on treba da nam bude "usput" ili nekako treba da čujemo za njega. Reklama preko novina, radija, televizije, lična preporuka, sajmovi, reklamni panoi i slično mogu da nas povežu. Ali sve to košta!

ScNet Kartica.jpg

I sada dolazimo do genijalne ideje o udruženju potrošača. Kada se udružimo nas recimo hiljadu, napravimo spisak sa imenima i ja odem do jedne prodavnice i predložim vlasniku da našoj grupi da 5% popusta, ako dolazimo da kupujemo kod njega, iako nam nije baš "usput". Šta će reći vlasnik, gdje je njegov interes? Njegov interes je da dođemo do njega, jer u maloprodaji je velika šansa da je oko 20-30% cijene zapravo njegova razlika između nabavne i prodajne cijene, a recimo oko 15% mu je čista dobit, ako se odbiju troškovi. Od tih 15% čiste dobiti često i pola ode na reklamu, kako bi trgovac opstao.

Rekli smo da postoji ekonomska zakonitost koja kaže da što smo veći kupci, to je veći rabat. Šta bi bilo da kod tog vlasnika dođemo sa spiskom od 10000 potencijalnih kupaca? Ili sa 100000? Vjerovatno bi nam dao i 10% popusta, a možda i više! Naravno, nisu sve oblasti trgovine sa podjednakim rabatima, troškovima, prometima itd. Recimo, nemoguće je dobiti velike rabate kada kupujete auto ili stan, jer su tu i marže mnogo manje nego 20-30%.

Ovakvih udruženja potrošača ima puno. Postoje lokalna udruženja koje organizuju određene trgovačke kuće. Postoje nekada i udruženja koje organizuje nekoliko trgovačkih kuća, lanaca prodavnica itd. A šta kažete na genijalnu ideju na kvadrat, da se mi organizujemo i trgovce i to hiljade trgovaca, čak i desetine hiljada? Tada se mogu pokriti sve oblasti u kojima mi nešto svakoga dana kupujemo!


Mrežni marketing

E sada, kada smo prethodno proučili i postavili, treba da pređemo na definisanje mrežnog marketinga. Pođimo opet od potreba.

  • S jedne strane postoji određeni broj ljudi, koji imaju potrebu za dodatnim prihodima. Neki i za osnovnim prihodima. I svi imaju sličan problem: kako i gdje zaraditi. Ako pokrenu privatni biznis, imaju rizik, pitanje je da li znaju da nešto rade što se može tako raditi, i pitanje je da li imaju kapitala za to. Postoji mnogo ljudi koji bi rado da imaju više slobodnog vremena za sebe ili za svoju porodicu, ili sport, umjetnost, hobi, crkvu.

  • S druge strane, znamo dobro da u ekonomiji nije više ni tako velika mudrost nešto proizvesti, nego se to mora i prodati. Ogroman broj firmi ima potrebu da nađe način da plasira svoje proizvode. To radi na mnogo načina. Recimo, klasična trgovina – fabrika proda u veleprodaju, a veleprodaja dalje u maloprodaju. Nekada se tu ubaci i telešop, kataloška prodaja, lična prodaja i tako dalje. Jedan od načina distribucije robe, po mnogo čemu napredna i specifična je i prodaja preko mrežnog marketinga.

Hajde da objasnimo kako mrežni marketing funkcioniše, poredeći ga sa recimo pokretanjem privatne prodavnice koju svako od nas ima u komšiluku – sada ih zovemo mini marketima, a nekada su bili samo "dućani".

Recimo da mi kupimo hljeb za 0.80 KM, a prodamo ga za 1,00 KM. Razlika u cijeni je naša marža. To ne znači da smo zaradili 0,20 KM. Od toga treba odbiti naše troškove, da bi se dobila naša zarada. Zašto mi kao prodavnica dobijamo od pekare za 0,80 KM, a lično kao građanin ne možemo? Zato što prodavnica kupuje više vekni hljeba i prodavnica pomaže da hljeb dođe od pekare do potrošača. Tako i u mrežnom marketingu, kada postanete distributer, tada kupujete od firme za 100 KM, a recimo prodajte za 140 KM. Nekada ćete odnijeti robu kada idete prijatelju u posjetu, nekada kolegi s posla kada idete na posao, nekada ćete slati poštom i naplaćivati pouzećem. I gledaćete da Vam troškovi ne budu veći nego prihodi.

Kao vlasnik prodavnice, mogli biste se odlučiti da otvorite još nekoliko prodavnica i da zaposlite tamo ljude i da ih obučite kako da rade. Tada biste više hljeba dnevno kupovali od pekare, pa bi vam pekara možda spustila cenu na 0,75 KM po vekni. A vi biste prodavnicama zaračunavali 0,80 KM po vekni i oni bi bili zadovoljni, jer ni od pekare ne bi dobili veći popust. Tako da vama ostaje 0,05 KM veleprodajne zarade i od prodavnica u kojima ste vi obučavali ljude. Logično, zar ne?

Dalje bi i oni iz vaših prodavnica mogli da organizuju svoje manje prodavnice i da ih obučavaju, zato da i oni dobiju 0,05 KM veleprodajne razlike, a vi biste recimo sa većim prometom od pekare dobili još 0,05 KM popusta po vekni hleba. Tada biste zarađivali i od "druge" dubine u vašoj mreži prodavnica.

E tako vam funkcioniše i mrežni marketing, samo što u klasičnoj trgovini rijetko srećemo više od dvije ili tri dubine u mreži, a u mrežnom marketingu imamo često više desetina, stotina, pa čak i hiljada dubina!


... jednako je 4!

ok_devojka_kupuje.jpg

Sada nam ostaje samo da saberemo dva i dva. Pošto je SCNet udruženje potrošača i trgovaca, postoje određeni popusti na koje imamo pravo. Prosječna četvoročlana porodica u BiH zarađuje oko 500 evra mesečno. I obično to i potroši i, na žalost, jedva preživi. Ali dva i po miliona porodica u BiH potroši prilično veliku svotu novca. Prosječan popust od recimo 5% od te potrošnje je ogroman novac. Taj popust u ovoj genijalnoj ideji na kub se raspodjeljuje najpravednijim postojećim sistemom raspodjele: mrežnim marketingom.

U SCNet biznisu vi zapravo zarađujete kupujući. Vi zarađujete iz vaših troškova koje biste i inače pravili. Pošto ćete zaraditi više, vi ćete i trošiti više, a pošto zarađujete trošeći, zarađivaćete još više. Naravno, ne ide to u beskonačnost, zbog Zenonovog paradoksa, ali je za vas pozitivno u svakom pogledu.

Da biste pokrenuli mrežni marketing, vaš privatni biznis, ne treba vam početni kapital. Ne treba vam određena školska sprema niti struka. Nije bitno kog ste pola, nacionalnosti, vjeroispovjesti, materijalnog stanja, niti starosti.

Bitno je da imate potrebu za dodatnim prihodima ili više slobodnog vremena ili više postignuća u životu. Bitno je da imate volju i želju da učite sebe da budete bolja i efikasnija ličnost i tome učite i druge.

Bitno je da budete pobjednik, a ne vječiti skeptik i gubitnik.

Dobro došli u SCNet® BiH!


working Processing request, please wait